Странице

уторак, 16. септембар 2014.

60 godina Rock ‘n’ Rolla: Top 10 iz 1961. godine


Na dan 3. januara 1961. godine američki predsednik Dvajt Ajzenhauer objavio je da Sjedinjene Američke Države prekidaju sve diplomatske odnose sa Kubom. Bio je to uvod u deceniju svetskih potresa, velikih ideja, velikih borbi za nacionalnu slobodu, mir, rasnu i socijalnu jednakost i seksualne slobode.

Godine 1961. sovjetski kosmonaut Jurij Gagarin postao je prvi čovek koji je poleteo u svemir. Započela je izgradnja Berlinskog zida. Sijera Leone, Kuvajt, Sirija i Tanganjika stiču nezavisnost. Džon Kenedi postaje 35. predsednik Sjedinjenih Američkih Država, a Amerika i zvanično ulazi u Vijetnamski rat. Narod Angole podiže ustanak protiv portugalskih kolonista. Ubijen je Patris Lumumba, borac za nezavisnost Konga. U Beogradu je održana prva konferencija Pokreta nesvrstanih. Preminuli su fizičar Ervin Šredinger i Karl Gustav Jung, otac analitičke psihologije.

Iste godine Ernest Hemingvej izvršava samoubistvo pucajući sebi u glavu. Branko Miljković pronađen je obešen o drvo na periferiji Zagreba. Ivi Andriću je dodeljena Nobelova nagrada za književnost. Horhe Luis Borhes objavljuje Maštarije, Gabrijel Garsija Markes Pukovniku nema ko da piše, Džozef Heler Kvaku 22, Stanislav Lem Solaris, a Desanka Maksimović Tražim pomilovanje. Roy Lichtenstein izlaže svoja prva značajna dela. Oskara za najbolji film osvaja Priča sa zapadne strane. Edwards snima Doručak kod Tifanija, Resnais Prošle godine u Marienbadu, Buñuel Viridijianu, Kazan Sjaj u travi, Mann El Sida, Thompson Topove sa Navarona, a Disney Stojednog dalmatinca. Gary Cooper umire od posledica raka pluća.

Luciano Pavarotti debituje na sceni Teatra Municipale, kao Rodolfo u Boemima. Beach Boysi objavljuju svoj debi singl, „Surfin'“. Osnovani su sastavi Golden Earring, The Bel-Airs, The Merseybeats i The Spotnicks. Šesta Pesma Evrovizije održava se u Kanu; Jugoslavija po prvi put učestvuje na takmičenju, sa pesmom „Neke davne zvezde“ u izvođenju Ljiljane Petrović, a prvo mesto osvaja predstavnik Luksemburga, Jean-Claude Pascal, sa pesmom „Nous les amoureux“. Elvis Presley glumi u filmu Plavi Havaji, a Cliff Richard i Shadowsi pojavljuju se u filmu Veseli klub mladih, koji doživljava ogromnu popularnost i u Jugoslaviji. Iste godine na scenu stupaju prvi jugoslovenski beat sastavi: beogradske Iskre i Siluete i zagrebačke Bijele Strijele, Bezimeni i Roboti.

10. Ricky Nelson – Hello Mary Lou

Pesmu „Hello Mary Lou“ napisao je pevač Gene Pitney, a prvi ju je snimio country pevač Johny Duncan, 1960. godine. Iduće godine pesmu je snimio i Ricky Nelson; njegova verzija je objavljena na B-strani singla „Travellin' Man“. Iako je pesma sa A-strane doživela veći uspeh na top listama, „Hello Mary Lou“ je ostavila dublji trag u istoriji rocka – da nije bilo Nelsonove verzije, „Marry Lou“ ne bi obrađivali velikani poput Creedence Clearwater Revivala, Queena i Led Zeppelina, a gitarski solo Jamesa Burtona uticao je na čitav jedan naraštaj gitarskih heroja.

9. Ike & Tina Turner – It's Gonna Work Out Fine

Pesmu „It's Gonna Work Out Fine“ napisale su Rose Marie McCoy, koja je potpisala više od 800 pesama popularne muzike, i Sylvia McKinney, članica rhythm & blues dua Mickey & Sylvia. McCoyeva je mnogo godina kasnije izjavila: „Sylvia mi je rekla da 'moram da čujem jednu curu kako peva pesmu'. Kada su Ike i Tina došli u Njujork, otišla sam u 'Apollo' da ih vidim. Ike je pozvao Tinu u sobu i rekao joj: 'Pevaj onu pesmu'. Nije rekla ni reč i počela je da peva. Pevala je kao da joj život zavisi od toga.“ Objavljena u leto 1961, pesma je postala drugi hit Turnerovih (prvi je bio njihov debi singl „A Fool In Love“). Pesmu su obrađivali Manfred Mann, The Spencer Davis Group i Ry Cooder, Ike i Tina Turner su je 1976, neposredno pred razilaženje, snimili još jednom, u rockerskijem aranžmanu, a 1993. Turnerova je pesmu snimila sa Laurenceom Fishburneom, za potrebe biografskog filma Šta ljubav ima sa tim.

8. The Marvelettes – Please Mr. Postman

Dan kada je „Please Mr. Postman“ dospela na prvo mesto Billboardove „Hot 100“ liste predstavlja značajan datum u istoriji popularne muzike: pesma u kojoj devojka moli poštara da joj donese pismo od njenog dragog bila je prvi singl izdavačke kuće Motown (koja je tokom šezdesetih okupljala najznačajnije crne izvođače u Americi) na toj poziciji i jedan od prvih uspeha crnih ženskih vokalnih sastava. Već 1963. godine svoju verziju pesme snimili su Beatlesi, a 1975. godine pesma se još jednom popela na prvo mesto „Hot 100“ liste, ovoga puta u izvođenju Carpentersa.

7. The Marcels – Blue Moon

Pesmu „Blue Moon“ napisali su 1933. godine kompozitor Richard Rodgers i tekstopisac Lorenz Hart, koji su zajedno napisali 28 brodvejskih mjuzikala i više od 500 pesama. Pesma je prvobitno napisana za MGM-ov film Holivudska zabava, ali se u njemu nije pojavila. Zatim je, sa izmenjenim tekstom, snimljena za MGM-ovu Melodramu Menhetna, ali je scena u kojoj se pesma pojavljuje u montaži izbačena. Kada je i po drugi put tekst prerađen a pesma po treći put ostala neupotrebljena u filmu, šef MGM-ove izdavačke kuće pomislio je da bi pesma mogla da bude objavljena na ploči. Hart je, prilično nevoljno, po četvrti put napisao tekst na Rodgersovu melodiju i pesmu, koja je sada nosila naziv „Blue Moon“, 1935. godine snimila je jazz pevačica Connee Boswell. Godine 1956. svoju verziju pesme snimio je Elvis Presley, a pet godina kasnije, u doo-wop aranžmanu, snimili su je i The Marcels, pitsburška grupa u čijem su sastavu bili i beli i crni članovi (što je u ono vreme još uvek bila retkost). Pesma je snimljena na predlog producenta Stua Phillipsa; priča kaže da je Phillips pitao članove Marcelsa da li iko od njih zna pesmu „Blue Moon“, te da je samo jedan od članova grupe znao pesmu. Vezija Marcelsa ubrzo se popela na prvo mesto top lista u Americi i Britaniji, a grupa je nastavila da obrađuje klasike popularne muzike u doo-wop maniru, ali su njihovi naredni singlovi doživeli znatno manje uspeha.

6. Howlin' Wolf – Little Red Rooster

Pesmu „Little Red Rooster“ napisao je Willie Dixon. Po većini tumača, stihovi pesme, koji se motivima naslanjaju na blues nasleđe, nose jasne seksualne aluzije (po rečima publiciste Philipa Normana, „Little Red Rooster“ je „pesma sa najviše falusne simbolike još od 'Black Snake Moan' Blind Lemona Jeffersona“), mada je Dixon je izjavio da je pesmu napisao kao bezazleni pesmuljak o petlu. „Little Red Rooster“ postaće blues klasik i jedna od najuticajnijih pesama u istoriji rock muzike: svoje verzije pesme snimili su sam Dixon, Big Mama Thornton, Sam Cooke, Rolling Stonesi, Doorsi, Canned Heat, Grateful Dead, Jesus And Mary Chain, Tom Petty, Etta James. Godine 1971. Howlin' Wolf je ponovo snimio pesmu, za album The London Howlin' Wolf Sessions, na kome su ga pratili Eric Clapton, Steve Winwood, Bill Wyman i Charlie Watts.

5. Dion – Runaround Sue

Doo-wop „Runaround Sue“ napisali su Dion i autor Ennie Maresca (Dion i Maresca zajedno će napisati i hitove „The Wanderer“, „Lovers Who Wander“ i „Donna The Prima Donna“). Lirski subjekt pesme je mladić koga je neverna Sue napustila, pa on savetuje sve mladiće da je se klone, pošto se ona nikada neće skrasiti kraj jednog muškarca. Pesmu su obradili John Cafferty & The Beaver Brown Band, Gary Glitter i naše Bijele Strijele (kao „Svi trče oko Sue“).

4. Del Shannon – Runaway

Krajem pedesetih godina prošlog veka u gradu Betl Krik u američkoj državi Mičigen delovao je sastav Charlie Johnson & The Big Little Show Band. Predvođen harizmatičnim pevačem i gitaristom Johnsonom (pravo ime bilo mu je Charles Weedon Westover) i sa inventivnim Maxom Crookom na klavijaturama – Crook je svirao na instrumentu koji je nazvao „mjuzitron“, koji je predstavljao modifikovanu klaviolinu i bio Crookov lični izum (na ovom instrumentu odsviran je solo u pesmi „Runaway“) – sastav je ubrzo došao do ugovora za snimanje ploče, nakon čega je Westover izabrao novi pseudonim – Del Shannon. Rezultati prvog snimanja bili su razočaravajući, ali je menadžer grupe, Ollie McLaughlin, bio uporan. Ubedio je Shannona i Crooka da prearanžiraju jednu od pesama i da je ponovo snime. Pesma o mladiću koji tuguje za njegovom odbeglom draganom postigla je ogroman uspeh ubrzo po objavljivanju, dospevši na prvo mesto Billboardove top liste. Pesmu su obrađivali Small Faces, Elvis Presley, Bonnie Raitt, Traveling Wilburys i Kasabian.

3. Ray Charles – Hit The Road Jack

Ovaj jednostavan, duhovit rhythm & blues komad napisao je Percy Mayfield, a sa Charlesom su ga otpevale Raelettes, pevačice u njegovom pratećem sastavu. Pesma se popela se na prvo mesto Billboardove liste. Obrađivali su je, imeđu ostalih, Animalsi, Suzi Quatro, John Mellencamp, Residentsi, a doživela je i verzije na francuskom („Fiche le camp, Jacques“), švedskom („Stick iväg Jack“), portugalskom („Pé na estrada“) i srpskom jeziku:

„Ubijaj krivinu, Miki
Ja te neću ni na sliki
Nikad više
Nikad više
Nikad više, jok

Ženska glavo, nemoj da si
Oštra prema meni
Nema oštrije od tebe
Ja ga tako cenim

Ali pošto ti ne želiš
Da me vidiš više
Moraću da kupim prnje
I da odma' brišem

Sve si lepo rek'o, Miki,
Sve je to u redu
Ali pošto kintu nemaš
Od sad si na ledu“

(Doduše, valja naglasiti da ovaj prepev Dejana N. Kostića i Aleksandra Blagojevića nije upotrebljen u nekoj od snimljenih verzija pesme. Za sada.)

2. Elvis Presley – Can't Help Falling In Love

Jednu od najlepših balada u istoriji popularne muzike napisali su autorski i produkcijski dvojac Hugo Peretti-Luigi Creatore i autor George David Weis. Melodija pesme zasnovana je na melodiji kompozicije „Plaisir d'amour“ Jean-Paul-Égide Martinia. Pesma se izvorno pojavila u Plavim Havajima; do kraja šezdesetih i tokom sedamdesetih Kralj je nastupe završavao ovom pesmom. Svoje verzije pesme su snimili, između ostalih, Bob Dylan, Shirley Bassey, Neil Diamond, Cameo, Stray Cats, Bono, UB40, The Residents, Blackmore's Night, Andrea Bocelli, The Pretenders i Chris Isaak.

1. Ben E. King – Stand By Me

Pesmu „Stand By Me“ King je napisao inspirisan crnačkom duhovnom pesmom istog naziva. Pesma je u vreme nastanka bila namenjena Kingovom tadašnjem bendu, Driftersima, ali grupa pesmu nikada nije snimila. Kada je King snimao pesmu „Spannish Harlem“, producenti Jerry Leiber i Mike Stoller (inače poznati autorski dvojac) pitali su ga da li ima još neku pesmu. King im je za klavirom odsvirao „Stand By Me“, u kojoj su Leiber i Stoller odmah prepoznali hit. Ova nežna R&B balada se ubrzo popela na prvo mesto američkih top lista. Obrađivali su je John Lennon (1975), Maurice White (1985), Lemmy i Dave Lombardo (2009), 1964. snimio ju je i mladi bokser koji je u to vreme još nosio ime Cassius Clay, 1995. otpevao ju je Disneyev junak merkat Timon, a 1998. svoju verziju su snimili Warren Zevon i majstor horora Stephen King.

(Balkanrock.com, 1. avgust 2014)

Нема коментара:

Постави коментар